Hrvatsko-češko društvo

Hrvatsko-češko društvo Hrvatsko-češko društvo Hrvatsko–češko društvo (HČD) utemeljeno je 1992.

kao udruga građana s nakanom obnavljanja ranijih dobrih svekolikih veza između Hrvatske i Češke, te poticanja i razvijanja novih. HČD pomaže širenju informacija o Hrvatskoj u Češkoj i obratno, priprema predavanja, izložbe, filmske i kazališne predstave, stručna predavanja, savjetovanja, tribine, konferencije, kongrese i slične skupove, potiče i nastoji omogućiti stručno i profesionalno usavršavanj

e svojih članova, potiče studente i mlade stručnjake da se bave proučavanjem svih aspekata hrvatsko-čeških veza (jezik, povijest, tradicija itd.), surađuje s drugim istovrsnim i sličnim udrugama i organizacijama u zemlji i inozemstvu, te svim organizacijama koje podupiru rad Udruge, objavljuje publikacije i edicije namijenjene javnosti i svome članstvu, potpomaže i uspostavlja gospodarske, turističke, studijske, sportske i druge prijateljske veze i odnose među dvjema zemljama.

Na današnji dan prije 575 godina u Splitu se rodio otac hrvatske književnosti Marko Marulić.  Evo kako glase prvi stihov...
18/08/2025

Na današnji dan prije 575 godina u Splitu se rodio otac hrvatske književnosti Marko Marulić. Evo kako glase prvi stihovi Marulićevog epa Judita u češkom prijevodu Ludeka Kubište i Irene Wenigove.

Na današnji dan prije 195 godina rodio se Franjo Josip, vladar koji je najduže nosio titulu hrvatskog i češkog kralja, g...
18/08/2025

Na današnji dan prije 195 godina rodio se Franjo Josip, vladar koji je najduže nosio titulu hrvatskog i češkog kralja, gotovo 68 godina. Najpoznatija njegova rečenica glasi: ''Uloga mene kao vladara starog kova jest da štitim svoje narode od njihovih političara''

Ovako je to izgledalo u rujnu 1938., kad se o sudbini Čehoslovačke odlučivalo bez njenih predstavnika. Nije dobro završi...
17/08/2025

Ovako je to izgledalo u rujnu 1938., kad se o sudbini Čehoslovačke odlučivalo bez njenih predstavnika. Nije dobro završilo.

Na današnji dan 1984. umro je hrvatski književnik i novinar Nenad Brixy, najpoznatiji po tome što je s talijanskog na hr...
17/08/2025

Na današnji dan 1984. umro je hrvatski književnik i novinar Nenad Brixy, najpoznatiji po tome što je s talijanskog na hrvatski preveo strip Alan Ford i time bio zaslužan za njegovu popularnost u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Obitelj Brixy potječe iz Češke, a najtiražniji prijevod neke hrvatske knjige na češki bio je Brixyjev roman Mrtvacima ulaz zabranjen pod pseudonimom Timothy Tatcher, koji je 1964. preveo Pavel Lovrić. Taj roman objavljen je u tri izdanja u ukupno 140.000 primjeraka. Po njemu je 1970. snimljena komedija Čtyři vraždy stačí, drahoušku.

Na današnji dan prije 10 godina umro je Arsen Dedić. Bio je član Hrvatsko-češkog društva i sudionik osnivačke skupštine ...
17/08/2025

Na današnji dan prije 10 godina umro je Arsen Dedić. Bio je član Hrvatsko-češkog društva i sudionik osnivačke skupštine 1992. (tadašnjeg Društva hrvatsko-češkog i slovačkog prijateljstva), o čemu svjedoči njegova pristupnica. U Pragu se 2006. sprijateljio s Dušanom Karpatskim pa je 2007. pjevao na promociji njegove antologije hrvatske poezije na češkom Korab koralovy u Puli.

Na današnji dan prije 142 godine rođen je najveći hrvatski kipar Ivan Meštrović. Mnogo toga povezivalo ga je s Česima - ...
15/08/2025

Na današnji dan prije 142 godine rođen je najveći hrvatski kipar Ivan Meštrović. Mnogo toga povezivalo ga je s Česima - bio je prijatelj Tomáša Masaryka te je izradio njegovo poprsje, kao i njegove kćeri Alice. Masaryk je bio pokrovitelj njegove izložbe u Pragu 1933. Jedno od zadnjih Meštrovićevih djela je spomenik Antonína Dvořáka u New Yorku, izrađen na molbu Alice Masarykove. Jedno od najpoznatijih ranijih Meštrovićevih djela, Zdenac života, izliveno je u Brandysu nad Labem.

Danas se navršava 25 godina od pogibije hrvatske glumice Ene Begović. Sa sestrom Mijom je 1992. posjetila Daruvar gdje j...
15/08/2025

Danas se navršava 25 godina od pogibije hrvatske glumice Ene Begović. Sa sestrom Mijom je 1992. posjetila Daruvar gdje ju je Tony Hnojčik snimio kako lista češki tjednik Jednotu. 🥲🥲

Znate li da među brojnim slikama i kipovima Majke Božje u Hrvatskoj postoji i Majka Božja Moravska? Radi se o kipu Majke...
15/08/2025

Znate li da među brojnim slikama i kipovima Majke Božje u Hrvatskoj postoji i Majka Božja Moravska?
Radi se o kipu Majke Božje koji se nalazi u crkvi sv. Margarete u Dubravi kraj Vrbovca, a krajem 19. stoljeća donijela ga je obitelj Kosik iz mjesta Mistřίn. Prema legendi, kada su preci današnjih Čeha iz Dubrave krenuli iz Moravske kip je proplakao i tada su se vratili po njega i dopremili ga u novu domovinu. Majka Božja Moravska je postala svojevrstan simbol i zaštitnica Čeha u Dubravi.

Najpoznatiji lik Majke Božje u Češkoj je reljef poznat kao Paladij češke zemlje (Palladium země české). Nalazi se u Star...
15/08/2025

Najpoznatiji lik Majke Božje u Češkoj je reljef poznat kao Paladij češke zemlje (Palladium země české). Nalazi se u Staroj Boleslavi, a prema legendi češka kneginja sveta Ludmila (baka svetog Vaclava) dobila ga je za poklon na krštenju od svetog Metoda koji ju je krstio.
Paladij je naziv za sveti predmet koji pruža sigurnu zaštitu, prema kipu Atene Palade koji je čuvao Troju sve dok ga Grci nisu ukrali.

Na današnji dan 1872. u Příbramu u Češkoj rodio se arhitekt Vjekoslav Bastl. U Zagreb je došao 1892. i polazio Kraljevsk...
13/08/2025

Na današnji dan 1872. u Příbramu u Češkoj rodio se arhitekt Vjekoslav Bastl. U Zagreb je došao 1892. i polazio Kraljevsku zemaljsku obrtnu školu, a zatim od 1899. do 1902. visoku školu arhitekture Otta Wagnera pri Akademiji lijepih umjetnosti u Beču, gdje se upoznaje s umjetnošću secesije. Do 1906. radio je u Arhitektonskom birou Hönigsberg & Deutsch, a zatim djeluje kao samostalni projektant. Od 1919. bio je profesor na Srednjoj tehničkoj školi. Projektirao je prvu secesijsku zgradu u Zagrebu, kuću apotekara Pečića u Ilici 43, a druga značajna djela su Etnografski muzej na Mažuranićevu trgu, zgrada Trgovačko-obrtničke komore na Trgu Republike Hrvatske tornjićem i satom, Europski dom na uglu Jelačićeva trga i Jurišićeve ulice, Kemijski laboratorij (danas Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije) na Marulićevom trgu, trgovačko-stambena kuća Josipa Kalline u Gundulićevoj 20. Sudjelovao je u uređenju tržnice Dolac gdje je projektirao trgovačko-stambenu zgradu i ljekarnu Vlatka Bartulića te zgradu Tržnog nadzorništva, a autor je i današnjeg izgleda crkve svetog Petra u Vlaškoj ulici. Svojim djelovanjem zauzima značajno mjesto u formiranju hrvatske moderne arhitekture.

Ljeto je na vrhuncu, u Hrvatskoj borave stotine tisuća Čeha pa podsjećamo da u komunikaciji treba biti oprezan jer ima r...
13/08/2025

Ljeto je na vrhuncu, u Hrvatskoj borave stotine tisuća Čeha pa podsjećamo da u komunikaciji treba biti oprezan jer ima riječi koje u oba jezika zvuče isto ili slično, ali imaju različito značenje.

Ni nedavna tragedija češkog autobusa, ni neugodnosti koje su češki turisti doživjeli u nekim mjestima, niti poskupljenje cestarina neće ovoga ljeta razuvjeriti Čehe da je njima najbliže i najljepše more upravo u Hrvatskoj pa će ih stotine tisuća opet

U spomen Gabi Novak: "Arsen i Gabi upoznali su se 1958. godine ispred bivšeg televizijskog studija na uglu zagrebačke Šu...
11/08/2025

U spomen Gabi Novak: "Arsen i Gabi upoznali su se 1958. godine ispred bivšeg televizijskog studija na uglu zagrebačke Šubićeve i Zvonimirove ulice, u kojem je sada Češki dom."

 

Address

Pavla Šubića 20
Zagreb
10000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Hrvatsko-češko društvo posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Hrvatsko-češko društvo:

Share