Cotemporary art festival in Omiš, Croatia ALMISSA OPEN AIR festival of contemporary art in Omiš, Croatia since 2010.
31/08/2025
U vremenu kada se hrvatska kultura suočava s izazovima poput zabrana umjetničkih festivala, vandalskog uništavanja radova (uključujući mural Flavija Favellija u Omišu, percipiran kao „neprijateljski“) te novih smjernica HDLU-a koje mnogi umjetnici vide kao ograničavanje slobode izražavanja, Almissa Open Art Festival ostaje čvrsto posvećen umjetnosti kao katalizatoru društvene promjene. Ovi incidenti naglašavaju krhkost kulturnog dijaloga, ali i važnu ulogu našeg festivala u promicanju pluralizma i slobode stvaralaštva u javnom prostoru.
Uz 16. festival Almissa Open Art 2025., tema: Piratska solidarnost, kustos Igor Grubić, Omiš, 10.-13. kolovoza 2025.
27/08/2025
Ovim radovima završio je ovogodišnji Almissa Open Art Festival. Hvala svima koji su svojim sudjelovanjem i prisutnošću bili s nama i tako podržali festival!
Marijan Molnar — Za demokratizaciju umjetnosti
Ovaj rad, započet 1977. godine u sklopu javne akcije na Trgu Republike u Zagrebu poziva na demokratizaciju umjetnosti i njezino približavanje masama. Preuzimanjem jezika politike, Molnar je parole pretvorio u umjetnički alat kritike i emancipacije. Poziv ostaje aktualan i danas, odjekujući u borbi za rušenje barijera između umjetnosti i društva.
Marijan Molnar — Fraternity
Umjetničkom akcijom u kojoj su i drugi umjetnici odgovarali na pitanje što za njih znači bratstvo, Molnar otvara prostor promišljanja o mogućnostima zajedništva u umjetnosti. Umjesto gotovih odgovora, rad nudi različite perspektive o tome može li bratstvo među umjetnicima postojati i na koji način.
Oba rada odjekuju kao razmišljanja o odgovornosti umjetnosti: kritizirati, povezivati i zamišljati drugačije oblike zajedništva.
27/08/2025
Igor Grubić — Untitled (Praxis)
U izlogu omiške pošte Grubić je postavio postere koji reinterpretiraju ključnu misao iz časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole (1963.–1974.), izvorno preuzetu od Marxa: Bespoštedna kritika svega postojećeg. Umjesto doslovnog citata, Grubić ju preokreće u vlastitu varijantu – kritika svega postojećeg počinje od samokritike – usmjeravajući pozornost na osobnu odgovornost svakoga od nas.
Njegov rad ponovno aktivira radikalnu tradiciju mišljenja koja je zahtijevala da filozofija izađe iz akademske izolacije i izravno se uključi u društvo. Plakati nas podsjećaju da kritika nije samo intelektualni čin već i praksa osmišljavanja humanijeg svijeta.
27/08/2025
Almissa Open Art Festival 2025. zatvoren je 14. kolovoza — prisjećamo se radova predstavljenih posljednjeg dana festivala…
Driton Selmani — Blueprint For A Map That Never Touches Land, 2025.
Urezivanjem natpisa Utopia exleges requirit (hrv. utopiji su potrebni odmetnici) u kamene zidove Omiša, Selmani otvara pitanje utopije koja se ne rađa iz poslušnosti, već iz čina odbijanja i otpora. Ova minimalna gesta u prostoru nekadašnjeg gusarskog uporišta podsjeća na povijest prkosa, a svako urezano slovo pretvara prošlost u kod za budućnost, potičući nas da slobodu zamišljamo drukčije.
13/08/2025
Treći dan festivala zaklučili smo performansom naziva Con-tatto interiore, talijanske umjetnice Rosy Rox, održanom na tvrđavi Mirabela. Performans je posjetiteljima dopustio da iskuse duboku, ali često ambivalentnu prirodu prijateljstva te hitnu potrebu ponovnog povezivanja s istinskom dubinom ljudskog postojanja u današnjem svijetu.
13/08/2025
Jučer je u Gradski muzej Omiš održana i javna tribina o životu uz Cetinu - Memorije sa ušća. Predavanje je održao Jurica Sabljić, a tribina je zamišljena kao pokušaj očuvanja kolektivnog sjećanja na prostor ušća Cetine, područja koje je stoljećima oblikovalo grad Omiš i njegove stanovnike. Kroz razgovor s sugrađanima koji još uvijek nose živa sjećanja na ovaj prostor, otvorila su se brojna pitanja o njegovoj važnosti – u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Svi zainteresirani pozvani su i dalje dostavljati fotografije, dokumente i zapise kako bi se zajedno oblikovao što potpuniji mozaik zajedničke baštine.
13/08/2025
U sklopu festivala izveden je i mural naziva Neke zemlje Mediteranskog mora, rad talijanskog umjetnika Flavia Favellija. Umjetnik ovako objašnjava rad: "Rad se zove "Neke zemlje na Sredozemnom moru", a naslikao sam zemlje koje graniče sa Sredozemljem, od Slovenije do Maroka, u smjeru kazaljke na satu. Naslikao sam grbove svake zemlje. Nisam uključio Španjolsku, Francusku i Italiju jer me, budući da sam Talijan, malo zanimaju. Mediteranske zemlje su mi, mislim, najzanimljivije, a one također očito kriju složena povijesna i politička pitanja. Međutim, nema namjere slavljenja ili osude. To su simboli koje međunarodna zajednica priznaje za zemlje koje graniče sa Sredozemljem."
13/08/2025
Treći dan festivala izvedena je privremena instalacija u javnom prostoru, rad umjetnika Bena Caina, naziva Mala javna predstava o radu. Instalacija se sastoji od natpisa na kartonima i dekonstruiranih radničkih kuta na lutkama.
Radnici-lutke je ključeni su u „rad“ koji, s jedne strane, namjerno ne doprinosi ekonomskoj dobiti i tržišnoj vrijednosti, ali je istovremeno produktivan u smislu poticanja ideja kolektivne svijesti. Javni je prostor pritom zamišljen kao pravo mjesto za neinstitucionalnu javnu komunikaciju i društvenu međuovisnost kao zajednički prostor za razmjenu koja nije instrumentalizirana.
13/08/2025
Drugi dan Amissa festivala zaključili smo izložbom Nemanje Cvijanovića koji je predstavio seriju kolaža naziva Potencijali ideoloških samopriznanja izloženih u prostoru bivše zgrade Komiteta.
13/08/2025
Tijekom drugog dana festivala u Gradski muzej Omiš, umjetnica Matea Šabić Sabljić predstavila je intervenciju naziva Gusari/ona.
Intervencija istražuje nepoznatu i gotovo zaboravljenu povijest morskih heroina koje su unatoč predrasudama i zabranama aktivno sudjelovale u pomorskoj kulturi, a možete je pogledati do 24. kolovoza.
13/08/2025
Tijekom drugog i trećeg dana Almisse umjetnik Đorđe Balmazović izveo je crteže na asfaltu u javnom prostoru. Crteži su privremenog karaktera, izvedeni kredom - nestaju poput naših sjećanja, a donose priče i svjedočanstva o manjku solidarnosti u današnjem društvu, pozivajući na razumijevanje i suosjećanje s drugima.
12/08/2025
DAY 03 / 12th of August
🕔 18:30 — Đorđe Balmazović: drawings on asphalt in public space (King Tomislav Square)
🕔 18:30 — Ben Cain: installation at public space (King Tomislav Square)
🕖 19:30 — Jurica Sabljić: lecture at Omiš City Museum (in Croatian)
🕘 21:00 — Rosy Rox: con-tatto interiore, performance, Mirabela (Peovica)
Be the first to know and let us send you an email when Almissa Open Art Festival posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.
At its point of inception in 2010, Almissa was a festival of contemporary art, but later on, it started focusing on performance programs, mostly presented at the Mirabella Fortress. Even though the festival included exhibitions, actions, installations and interventions in the public space, Almissa has become a synonym for a performance art festival.
To avoid making the festival conventional and socially acceptable, we had to set new criteria, so we decided to climb down from the fortress and go to the streets and squares, without any exact announcement of the program, and placing the artists in the spotlight by presenting and announcing their performances. Hence, we created a new audience – people who weren’t quite sure what was happening and why. We established direct contact with the people (not an audience), making space for a new dimension, a new experience, and, hopefully, a new perception of the festival.
Almissa didn’t want to be a part of the Omiš Cultural Summer and the cultural tourism offer that takes part in creating the illusion of summer prosperity (along with the Festival of Dalmatian klapa, the Pirate nights, the Pirate Battle, folklore evenings, fishermen evenings, folk festivals and other manifestations).
We were looking for a new approach by engaging in risk, experiment, a form that was not yet tested or shaped by value scales. We were focusing on self-examination and self-reflection, ignoring the already established practices, standards and ideologies; the main ideas were the absence of ego and self-presentation with the intent to be equal to others, mixed with the people of Omiš and their guests, which we literally were during those days.
Omiš is known as the center of the klapa milieu and the festival that brought the klapa singing to the level of world heritage, so with the Almissa program we also thought about this context by producing voices, containing none of the skills and narcissism that are usually a part of the klapa performance.
To make these performances happen, we have invited artists of whom we were certain that they would accept such an approach and challenge, those who could demonstrate their faith in art and the role of artists in society through their work and action, both human and artistic.
