Almissa Open Art Festival

02/09/2025

Tri stoljeća Omiš je odolijevao silnim vojskama i moćnoj Mletačkoj Republici, što je stvorilo mit o gradu kao prostoru prkosa i otpora. Festival je ovu povijesnu referencu interpretirao kroz suvremenu umjetničku prizmu, tematizirajući mogućnosti uspostavljanja utopijskih zajednica u današnjim uvjetima.

Izvještaj s Almissa Open Art Festivala koji je održan u Omišu sredinom kolovoza

31/08/2025

U vremenu kada se hrvatska kultura suočava s izazovima poput zabrana umjetničkih festivala, vandalskog uništavanja radova (uključujući mural Flavija Favellija u Omišu, percipiran kao „neprijateljski“) te novih smjernica HDLU-a koje mnogi umjetnici vide kao ograničavanje slobode izražavanja, Almissa Open Art Festival ostaje čvrsto posvećen umjetnosti kao katalizatoru društvene promjene. Ovi incidenti naglašavaju krhkost kulturnog dijaloga, ali i važnu ulogu našeg festivala u promicanju pluralizma i slobode stvaralaštva u javnom prostoru.

Uz 16. festival Almissa Open Art 2025., tema: Piratska solidarnost, kustos Igor Grubić, Omiš, 10.-13. kolovoza 2025.

27/08/2025

Ovim radovima završio je ovogodišnji Almissa Open Art Festival. Hvala svima koji su svojim sudjelovanjem i prisutnošću bili s nama i tako podržali festival!

Marijan Molnar — Za demokratizaciju umjetnosti
Ovaj rad, započet 1977. godine u sklopu javne akcije na Trgu Republike u Zagrebu poziva na demokratizaciju umjetnosti i njezino približavanje masama. Preuzimanjem jezika politike, Molnar je parole pretvorio u umjetnički alat kritike i emancipacije. Poziv ostaje aktualan i danas, odjekujući u borbi za rušenje barijera između umjetnosti i društva.

Marijan Molnar — Fraternity
Umjetničkom akcijom u kojoj su i drugi umjetnici odgovarali na pitanje što za njih znači bratstvo, Molnar otvara prostor promišljanja o mogućnostima zajedništva u umjetnosti. Umjesto gotovih odgovora, rad nudi različite perspektive o tome može li bratstvo među umjetnicima postojati i na koji način.

Oba rada odjekuju kao razmišljanja o odgovornosti umjetnosti: kritizirati, povezivati i zamišljati drugačije oblike zajedništva.

27/08/2025

Igor Grubić — Untitled (Praxis)

U izlogu omiške pošte Grubić je postavio postere koji reinterpretiraju ključnu misao iz časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole (1963.–1974.), izvorno preuzetu od Marxa: Bespoštedna kritika svega postojećeg. Umjesto doslovnog citata, Grubić ju preokreće u vlastitu varijantu – kritika svega postojećeg počinje od samokritike – usmjeravajući pozornost na osobnu odgovornost svakoga od nas.

Njegov rad ponovno aktivira radikalnu tradiciju mišljenja koja je zahtijevala da filozofija izađe iz akademske izolacije i izravno se uključi u društvo. Plakati nas podsjećaju da kritika nije samo intelektualni čin već i praksa osmišljavanja humanijeg svijeta.

27/08/2025

Almissa Open Art Festival 2025. zatvoren je 14. kolovoza — prisjećamo se radova predstavljenih posljednjeg dana festivala…

Driton Selmani — Blueprint For A Map That Never Touches Land, 2025.

Urezivanjem natpisa Utopia exleges requirit (hrv. utopiji su potrebni odmetnici) u kamene zidove Omiša, Selmani otvara pitanje utopije koja se ne rađa iz poslušnosti, već iz čina odbijanja i otpora. Ova minimalna gesta u prostoru nekadašnjeg gusarskog uporišta podsjeća na povijest prkosa, a svako urezano slovo pretvara prošlost u kod za budućnost, potičući nas da slobodu zamišljamo drukčije.

13/08/2025

Treći dan festivala zaklučili smo performansom naziva Con-tatto interiore, talijanske umjetnice Rosy Rox, održanom na tvrđavi Mirabela. Performans je posjetiteljima dopustio da iskuse duboku, ali često ambivalentnu prirodu prijateljstva te hitnu potrebu ponovnog povezivanja s istinskom dubinom ljudskog postojanja u današnjem svijetu.

13/08/2025

Jučer je u Gradski muzej Omiš održana i javna tribina o životu uz Cetinu - Memorije sa ušća. Predavanje je održao Jurica Sabljić, a tribina je zamišljena kao pokušaj očuvanja kolektivnog sjećanja na prostor ušća Cetine, područja koje je stoljećima oblikovalo grad Omiš i njegove stanovnike. Kroz razgovor s sugrađanima koji još uvijek nose živa sjećanja na ovaj prostor, otvorila su se brojna pitanja o njegovoj važnosti – u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Svi zainteresirani pozvani su i dalje dostavljati fotografije, dokumente i zapise kako bi se zajedno oblikovao što potpuniji mozaik zajedničke baštine.

13/08/2025

U sklopu festivala izveden je i mural naziva Neke zemlje Mediteranskog mora, rad talijanskog umjetnika Flavia Favellija. Umjetnik ovako objašnjava rad: "Rad se zove "Neke zemlje na Sredozemnom moru", a naslikao sam zemlje koje graniče sa Sredozemljem, od Slovenije do Maroka, u smjeru kazaljke na satu. Naslikao sam grbove svake zemlje. Nisam uključio Španjolsku, Francusku i Italiju jer me, budući da sam Talijan, malo zanimaju. Mediteranske zemlje su mi, mislim, najzanimljivije, a one također očito kriju složena povijesna i politička pitanja. Međutim, nema namjere slavljenja ili osude. To su simboli koje međunarodna zajednica priznaje za zemlje koje graniče sa Sredozemljem."

13/08/2025

Treći dan festivala izvedena je privremena instalacija u javnom prostoru, rad umjetnika Bena Caina, naziva Mala javna predstava o radu. Instalacija se sastoji od natpisa na kartonima i dekonstruiranih radničkih kuta na lutkama.

Radnici-lutke je ključeni su u „rad“ koji, s jedne strane, namjerno ne doprinosi ekonomskoj dobiti i tržišnoj vrijednosti, ali je istovremeno produktivan u smislu poticanja ideja kolektivne svijesti. Javni je prostor pritom zamišljen kao pravo mjesto za neinstitucionalnu javnu komunikaciju i društvenu međuovisnost kao zajednički prostor za razmjenu koja nije instrumentalizirana.

13/08/2025

Drugi dan Amissa festivala zaključili smo izložbom Nemanje Cvijanovića koji je predstavio seriju kolaža naziva Potencijali ideoloških samopriznanja izloženih u prostoru bivše zgrade Komiteta.

13/08/2025

Tijekom drugog dana festivala u Gradski muzej Omiš, umjetnica Matea Šabić Sabljić predstavila je intervenciju naziva Gusari/ona.

Intervencija istražuje nepoznatu i gotovo zaboravljenu povijest morskih heroina koje su unatoč predrasudama i zabranama aktivno sudjelovale u pomorskoj kulturi, a možete je pogledati do 24. kolovoza.

13/08/2025

Tijekom drugog i trećeg dana Almisse umjetnik Đorđe Balmazović izveo je crteže na asfaltu u javnom prostoru. Crteži su privremenog karaktera, izvedeni kredom - nestaju poput naših sjećanja, a donose priče i svjedočanstva o manjku solidarnosti u današnjem društvu, pozivajući na razumijevanje i suosjećanje s drugima.